VISOK KAO OSMOSPRATNICA! Sa zvonika Manastira Velika Remeta VIDI SE ceo Srem

0
5878

Ušuškani u šumi jedine sremske planine, od 16 pravoslavnih manastira, koliko ih ima na Fruškoj gori, ka nebu stremi zvonik manastira Velika Remeta kod Iriga. Ovaj zvonik je, posle krušedolskog, najstariji, ali je zato sa svojih 38,6 metara – najviši. Moćna građevina ima osam spratova, a iguman Stefan kaže da je uprkos visini, neizvodljivo da ovaj hram dobije namenu vidikovca.

Kao i još nekoliko fruškogorskih manastira, narodno predanje povezalo je Veliku Remetu sa kraljem Dragutinom, koji ga je navodno podigao u prvoj polovini 14. veka. Osim legende, niko pouzdano ne zna ko je ktitor, a ni tačno vreme kada je sazidan. 

Prvi siguran pisani izvor je jedan turski dokument iz vremena sultana Sulejmana (1541. godine), kojim se regulišu poreski odnosi ovog manastira prema spahijama i zemaljskim kapetanima. Ni ova svetinja, koja je smeštena na 270 metara nadmorske visine, nije mogla da izbegne okrutnu tursku ruku i njihovo spaljivanje 1716. godine. Ali, posle samo četiri godine od stradanja, manastir se opet aktivirao i oživeo. Vremenom se monaštvo povećavalo, ali i smanjivalo…

Danas u manastiru ima 15 monaha.

Manastirski konaci okružuju građevinu sa sve četiri strane, što izdaleka daje izgled male tvrđave iznad koje se visoko uzdiže zvonik, poput neke osmatračnice.

– U ona redovna vremena imali smo dosta vernika koji su nas posećivali. Tokom samo nedelju dana dolazilo je i do 2000 hodočasnika. Pored prirode, replike Vitlejemske pećine i vodopada, ovaj fruškogorski manastir u odnosu na ostale, jedinstven je po zvoniku koji je najviši – ponosno ističe iguman Stefan.

Zvonik je izgrađen u baroknom stilu između 1733. i 1735. godine, a rad je nemačkog majstora. Izgrađen je od cigle, a za njegovu izgradnju nisu korišćene ni gvozdene, ni drvene utege, ili metalni prstenovi, koji su u u to vreme služili za jačanje stabilnosti. Ipak, čvrstina je postignuta veštinom gradnje i samim materijalom. Iako je ozidan za samo dve godine, u zvonik je utrošeno mnogo opeke. Dosad je nekoliko puta popravljan, ali ti radovi nijednom nisu imali zadatak da ga učvrste, ili ojačaju stabilnost. Monumentalni zvonik ima, zajedno sa prizemnom zonom, osam spratova, a kako kaže iguman, tek u unutrašnjosti oseti se njegova moć.

Na prvom spratu je mala kapela, posvećena Svetom Jovanu Preteči. Do petog sprata, koji je najprostraniji, vodi kružno stepenište. Zbog velikih prozora na sve četiri strane sveta, ovaj prostor mogao bi da služi kao vidikovac. I na šestom spratu postojali su otvori, verovatno predviđeni za časovnike, koji nikada nisu postavljeni. Verovatno su zato svojevremeno i zazidani – opisuje iguman Stefan.

Nažalost, posetioci ne mogu da uživaju u panorami i zato što je stepenište u unutrašnjosti tornja dotrajalo. Monaštvo manastira ne planira njegovo otvaranje za javnost, pa samim tim hodočasnici su uskraćeni za čarobni pogled na ravni Srem.

Samo sedam godina pre gradnje zvonika Velike Remete, odnosno, 1726. podignut je zvonik manastira Krušedol, koji je najstariji od svih fruškogorskih manastira. Uz zapadno krilo konaka uzdiže se petospratni barokni zvonik, koji kao i u Velikoj Remeti nije dostupan za posetioce.

(Smiljka Kostić)

OVDE MOŽETE SLUŠATI SMART RADIO

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here