Protekla 2025. godina pamtiće se kao period snažnih pritisaka na džepove građana — cene su rasle širom sveta, a potrošači u Srbiji posebno su osetili talas poskupljenja hrane, energenata i osnovnih usluga. Dok se sumiraju utisci i podaci iz proteklih meseci, nameće se pitanje: hoće li 2026. doneti olakšanje ili novi udar cenovne inflacije?
U 2025. cene robe i usluga ostale su znatno više nego pre pandemije i geopolitičkih šokova koji su usledili nakon 2022. godine. U Srbiji, zvanični statistički podaci pokazuju da je inflacija ukupno ostala iznad proseka ciljnih zona centralnih banaka, a cene u nekim kategorijama — posebno hrane i bezalkoholnih pića — nastavile su da rastu i tokom godine.
Građani redovno komentarišu da realni životni troškovi — posebno troškovi hrane, energije i usluga — rastu značajno brže od zvaničnih inflacionih stopa. Inflacija se na papiru može činiti kontrolisanom, ali percepcija i realni uticaj na budžete domaćinstava ostaju snažni. Uz to, povećanje troškova proizvodnje i logistike — delom zbog globalnih faktora poput troškova energenata i sirovina — imalo je direktan uticaj na cene u Srbiji i regionu.
Na međunarodnom nivou, čini se da su neke komponente inflacionih pritisaka počele da slabe: prema analizama Svetske banke i drugih međunarodnih ekonomskih instituta, globalne cene roba (komoditeta), uključujući energetiku i hranu, predviđene su da nastave trend pada ili stabilizacije kroz 2026. godinu nakon prethodnih skokova — što bi dugoročno moglo ublažiti pritisak na potrošačke cene.
Energetski proizvodi, ključni za cenu transporta i proizvodnje, predviđeni su da nastave da se pojeftinjuju, uz prosečne niže cene nafte i gasa. Ove tendencije ukazuju na blago smanjenje inflacionih pritisaka globalno, što bi moglo doprineti stabilnijim cenama u regionu.
U EU — čiji trendovi i monetarna politika utiču i na tržište i Srbiju — inflacija je u opadanju i predviđa se da će se približavati cilju od oko 2 % tokom 2026. godine. U Srbiji, iako su poslednji statistički podaci ukazivali na smanjenje stope inflacije u 2025. u odnosu na prethodnu godinu, cene i dalje ostaju visoke relativno u odnosu na plate većine domaćinstava.
Hoće li 2026. biti bolja? Odgovor na to pitanje zavisi od nekoliko faktora:
Pozitivni signali: Globalno popuštanje inflacionih pritisaka na komoditete i energente može pomoći stabilizaciji cena kroz 2026., a zatim i evropska inflacija se smanjuje, što utiče na trend cena u regionu.
Rizici i neizvesnosti: Strukturalni ekonomski faktori poput troškova transporta, poreza i marži u maloprodaji i dalje mogu držati cene visoko. Geopolitička tenzija ili poremećaji u snabdevanju (npr. zbog konflikata ili sankcija energetskim kompanijama) mogu vratiti inflatorne pritiske.
Dakle, 2026. bi mogla biti godina postepenog ublažavanja inflacije u cenama energenata i globalnih sirovina, što bi se na kraju odrazilo i na potrošačke cene. Međutim, za prosečne građane — posebno u Srbiji — olakšanje neće biti trenutno ni dramatično, a realni životni troškovi mogu ostati visoki ako se ne unaprede konkurencija i tržišni uslovi u ključnim sektorima.
