Sremskomitrovački portal

Kako elektrosmog utiče na propustljivost krvno-moždane barijere?

Krvno-moždana barijera (engl. blood-brain barrier – BBB) predstavlja jednu od najvažnijih zaštitnih struktura u ljudskom telu. Kao kompleksna, selektivna barijera, ona razdvaja krvotok od moždanog tkiva, i sastoji se od endotelnih ćelija kapilara, bazalne membrane, astrocita i pericita. Njena ključna uloga je da omogući transport hranljivih materija i zaštiti mozak od štetnih agenasa kao što su toksini, mikroorganizmi i hemikalije.

Međutim, savremeni život u digitalnom i bežičnom okruženju sve više izlaže naš organizam elektromagnetnim zračenjima (EMZ), poznatim i kao elektrosmog. Sve veći broj naučnih studija sugeriše da elektrosmog može narušiti integritet krvno-moždane barijere, što nosi ozbiljne implikacije po zdravlje. Pročitajte više o ovom fenomenu.

Šta je elektrosmog i kako dolazi do izlaganja mozga?

Elektrosmog označava prisustvo veštačkih elektromagnetnih talasa u našem svakodnevnom okruženju. Najčešći izvori ovog zračenja uključuju mobilne telefone, WiFi rutere, Bluetooth uređaje, bežične slušalice, bazne stanice, mikrotalasne pećnice i druge bežične tehnologije.

Zbog blizine izvora, posebno prilikom korišćenja mobilnih uređaja uz glavu, kao i zbog činjenice da je moždano tkivo visoko vodljivo i bogato vodom, mozak apsorbuje veće količine elektromagnetne energije u poređenju s drugim organima.

Kako EM zračenje utiče na krvno-moždanu barijeru

Postoji nekoliko upečatljivih znakova i štetnih aspekata elektromagnetnog zračenja na mozak i krvno-moždanu barijeru.

1. Povećana propustljivost krvno-moždane barijere

Brojna eksperimentalna istraživanja pokazuju da izlaganje visokofrekventnom zračenju može privremeno povećati propustljivost krvno-moždane barijere. To znači da veće molekule, kao što su toksini, teški metali i upalni proteini, koji inače ne bi mogli proći kroz barijeru, sada ulaze u moždano tkivo.

Primera radi, studija koju je sproveo Salford i saradnici (2003) pokazala je da dvokratna izloženost pacova zračenju mobilnog telefona (915 MHz, u trajanju od 2 sata) izaziva curenje albumina, proteina iz krvne plazme, kroz krvno-moždanu barijeru u mozak, što ukazuje na gubitak integriteta barijere (Salford et al., Environmental Health Perspectives, 2003).

Zanimljivo je da su efekti bili jače izraženi pri nižim nivoima zračenja, što upućuje na to da se negativni biološki efekti mogu javiti i pri tzv. „bezbednim“ nivoima koji su ispod važećih zvaničnih granica.

2. Oštećenje zateznih spojeva među ćelijama

Endotelne ćelije koje čine krvno-moždanu barijeru povezane su strukturama koje se nazivaju zatezni spojevi (tight junctions), a njihova uloga je da zadrže integritet barijere. Elektromagnetno zračenje može uticati na smanjenu ekspresiju proteina poput claudina-5, occludina i ZO-1, što dovodi do oslabljene veze između ćelija. Na taj način, neželjene supstance lakše prodiru u moždano tkivo (Nittby et al., Pathophysiology, 2009).

3. Kalcijumska disregulacija i oksidativni stres

Jedan od najvažnijih mehanizama putem kojih EMZ utiče na ćelije jeste preko prekomerne aktivacije voltažno-zavisnih kalcijumskih kanala (VGCC). Kada su ovi kanali aktivirani, dolazi do povećanog ulaska kalcijuma u ćelije, što uzrokuje niz štetnih efekata: oslobađanje slobodnih radikala, produkciju dušik-oksida, narušavanje mitohondrijalne funkcije i aktivaciju apoptoze (programirane ćelijske smrti). Sve ove promene dodatno slabe funkciju krvno-moždane barijere (Pall, Journal of Cellular and Molecular Medicine, 2013).

Posledice narušavanja krvno-moždane barijere

Postavlja se pitanje, šta zapravo narušavanje krvno-moždane barijere znači i koje su posledice po naše zdravlje. Evo odgovora!

Neuroinflamacija i neurotoksičnost

Kada krvno-moždana barijera postane propustljiva, aktiviraju se mikroglija i astrociti,  ćelije koje štite mozak. Njihova aktivacija dovodi do oslobađanja upalnih citokina poput IL-6 i TNF-alfa, čime se pokreće neuroinflamatorni proces koji može doprineti razvoju neurodegenerativnih bolesti poput Alchajmerove bolesti, Parkinsonove bolesti i multiple skleroze.

Oštećenje neurona i pad kognitivnih funkcija

Ulazak toksina i patogena u moždano tkivo može dovesti do oštećenja neurona, što se manifestuje kao pad memorije, slabija koncentracija, nesanica i emocionalna nestabilnost. Ovakvi simptomi često se beleže kod osoba koje imaju povećanu osetljivost na EM zračenje (elektrohipersenzitivnost).

Poremećaji kod dece i adolescenata

Deca su posebno ranjiva populacija jer je njihova krvno-moždana barijera još uvek u razvoju, a lobanja je tanja, što omogućava dublju penetraciju zračenja. Produžena i intenzivna izloženost može imati trajne posledice po neurokognitivni razvoj.

Da li je efekat reverzibilan?

Neka istraživanja ukazuju na to da je povećana propustljivost BBB izazvana EM zračenjem potencijalno reverzibilna, ukoliko se izlaganje prekine i organizmu omogući vreme za regeneraciju. Međutim, hronična i svakodnevna izloženost, posebno noću kada mozak obnavlja tkiva, može dovesti do trajnih oštećenja.

Preventivne mere za očuvanje integriteta krvno-moždane barijere

Edukacija i prevencija su neka do rešenja

Krvno-moždana barijera je vitalna linija odbrane mozga, ali je istovremeno ranjiva na uticaje iz okruženja, uključujući elektromagnetna zračenja. Naučna istraživanja sve više ukazuju na to da elektrosmog, čak i u niskim intenzitetima, može ozbiljno narušiti funkciju BBB i otvoriti put za toksine i upalne procese unutar mozga.

S obzirom na sve veću izloženost modernog čoveka bežičnim tehnologijama, neophodno je uvesti preventivne mere u svakodnevni život i radno okruženje kako bi se očuvala integracija ovog složenog i izuzetno važnog biološkog sistema.

 OVDE MOŽETE SLUŠATI SMART RADIO

Exit mobile version