Jedinstveni i očaravajući. Mesto upečatljive arhitekture, impresivne istorije, bajkovitih predela. Šta posetiti za jedan dan u Sremskim Karlovcima? Ovo je samo delić raskošnog i prelepog simbola Srema.
Patrijaršijski dvor, velelepna građevina jarke boje kao sunce što je grejalo tog dana, okružena raznobojnim baštenskim cvećem i visokim drvećem, nalazi se u starom jezgru Karlovaca pored niza drugih kulturno-istorijskih građevina. Zgrada je sagrađena između 1892. i 1895, na mestu gde se nekada nalazio Pašin konak. Tu je bilo prvo sedište poglavara Srpske crkve nakon prebacivanja Arhiepiskopije iz Peći u Sremske Karlovce. Osnova dvora je u obliku ćiriličnog slova Ш, a na središnjem krilu je ulaz sa kolskim prilazom.
Kad zakoračite u dvor, i vrelinu avgustovskog sunca preseče prohladnost velikog hola i mermera koji je na stepeništu delimično prekriven tamnocrvenim tepihom, kao da ste ušli u drevnu epohu. Visoki stubovi, ogromne prostorije i tišina nose svu važnost ovog mesta što kroz crkvenu istoriju, što kroz događaje i ličnosti koje su tu boravile. Impozantno i očaravajuće.
U sedam prostorija smeštena je riznica sa stalnom postavkom u kojoj su dragocenosti, umetnički materijal, ikone, portreti, različiti predmeti primenjene umetnosti i biblioteka retkih i vrednih rukopisa, stare štampane knjige, kao i trinaest portreta episkopa i mitropolita koji su vladali Karlovačkom patrijaršijom. Izloženi su zlatom tkani felon (ogrtač) u kojem je hirotonisan Sveti Petar Cetinjski, prestoni krstovi, zlatni i srebrni putiri…
Pažnju svakako privlači i lepo uređen vrt Patrijaršije kojim se možete prošetati ili se u njemu odmoriti. Danas je zgrada stalno prebivalište vladike sremskog i letnje prebivalište srpskog patrijarha.
Nešto dalje, uz ulicu, nekoliko puta smo ga prošli jer je stopljen arhitektonski u okruženje, sa žutom fasadom, nalazi se Gradski muzej koji je osnovan posle Drugog svetskog rata, a od 1964. nalazi se u sastavu Muzeja grada Novog Sada. Smešten je u nekadašnjoj privatnoj palati iz 19. veka „Ilion“, koja se lepo vidi tek sa donje strane, gde je nekada i bio glavni ulaz ugledne baronske porodice Rajačić. Kuća je tada izgledala znatno drukčije nego danas. Rekonstruisana je i nadograđena 1920, opremljena nameštajem izrađenim u Beču, kao i centralnim grejanjem. Iz tog perioda sačuvana je samo trpezarija koja se koristi za privremene tematske izložbe.
Oko 10.000 predmeta smeštenih u arheološku, istorijsku, etnološku i umetničku zbirku govori o bogatoj prošlosti Sremskih Karlovaca. Postavku čini nekoliko celina: izložba posvećena pesniku epohe romantizma Branku Radičeviću, rekonstruisana seljačka kuhinja s kraja 19. veka, slike Milića od Mačve, akvareli Svetomira Lazića… Autentično i drugačije od svega što smo videli.
Dobra klima, plodno zemljište, blizina Dunava koji štiti vinograde tokom zime od smrzavanja i daje im potrebnu toplotu doprineli su tome da je Fruška gora već vekovima čuvena po vinogradarstvu, a Karlovci po vinima koja se čuvaju u podrumima i lagumima.
U Karlovcima ima 55 laguma, ali ih je jako malo u funkciji. Razlika između laguma i podruma je ta što se podrumi prave ispod kuće, a lagumi su ukopani u brdu. U lagumu koji smo posetili, a koji je star 300 godina, atmosferom tako i podseća, prst pred okom se nije video, brojali smo deset stepenika idući na drugi kraj ka prigušenom svetlu, gde se nalaze drvena burad od hrastovine u kojima se čuvaju crvena vina jer ona moraju da odstoje bar dve godine. Bela se čuvaju u metalnoj buradi u vinskom podrumu i dovoljno je da stoje oko pola godine.
Konstantna temperatura u lagumu je 13 stepeni, a vlažnost 65 procenata zahvaljujući plemenitoj plesni koja nastaje isparavanjem vina, tj. alkohola i ona se nikad ne čisti. Vlasnik nam kaže da su se pre jednog veka za skladištenje vina koristila burad od 2.000 litara, a danas od 225 i 500 litara i menjaju se na deset godina. U lagumu smo videli flaše s vinom koje je prekrila plesan a koje se čuvaju već 60 godina. Da bi se vino očuvalo, potrebno je povremeno okretati flašu i natapati čep.
U Sremskim Karlovcima je najpoznatije vino bermet, proizvodi se belo, crveno i roze. Inače, bermet se pio na dvoru kraljice Viktorije, kao i Marije Terezije. Izvozio se brodovima na sve kontinente, a pio se i 1912. godine na „Titaniku“.
U zavisnosti od toga koliko boravite u Sremskim Karlovcima, obavezno posetite i Muzej pčelarstva, riznicu Bogoslovije, Sabornu crkvu, Karlovačku gimnaziju, crkvu Vavedenja Presvete Bogorodice, Stražilovo…
