Šiđani prete kolektivnim iseljavanjem: KRENUO NOVI TALAS MIGRANATA!

1
4601

Svakodnevni problemi prisutni su na relaciji između građana Šida i migrantske populacije u ovom mestu na granici sa Hrvatskom. Najčešće su u pitanju lica koja nisu smeštena u prihvatne centre i većina na ilegalan način pokušavaju da prođu do EU. Ta lica kriju se po napuštenim objektima tako da povremeno dolazi i do sukoba sa građanima Šida.

Okolina objekta nekadašnjeg Grafosrema veoma je problematična pogotovo noću. To pre svega ističu stanovnici ulica Janka Veselinovića i Đure Jakšića. Oni ukazuju na problem koji imaju sa imigrantskom populacijom. Jedan od njih je i Stevan Milivojević koji je lično doživeo upad migranata na posed.

Migranti spavaju u napuštenim objektima i kućama. Tako je i Marinko Jovanović pretrpeo štetu na porodičnoj kući koja je izgorela u požaru. Danas je ta kuća potpuno napuštena a on tvrdi da su lica odgovorna za paljenje upravo migranti koji se slobodno kreću i borave u nekadašnjem objektu Grafosrema.

Upadi u posede, požari samo su deo onoga što svakodnevno preživljavaju Šiđani koji se nalaze u blizini železničke stanice. Kako ističu dolazi do sukoba na verbalnoj osnovi dok se migranti međusobno i fizički obračunavaju. To je svakodnevnica koja ih okružuje.

Tokom noći ali i dana na području Šida evidentno je prisustvo i pojačanog broja pripadnika policije koji legitimišu migrante. Za sada je njihovo kretanje i dalje pod znakom pitanja dok su građani Šida ogorčeni situacijom u kojoj se nalaze.

Inače, kako je potvrđeno u Komesarijatu za izbeglice i migracije, broj migranata mahom sa Bliskog istoka u poslednjih 10 dana se vidno povećao. On je sa 2.700-2.800 porastao na više od 3.000.

Broj prolazaka kroz našu zemlju naročito raste od kada je turski predsednik Redžep Tajip Erdogan ponovo počeo da preti Evropi da će „otvoriti kapije“ i propustiti tri miliona migranata. Izbeglice su odmah odreagovale i krenule dalje. Ovo posebno važi za Sirijce, koje je na put poterao i strah da će biti prisilno naseljeni u pogranična područja sa Sirijom.

Na opasnost od novog izbegličkog talasa, nalik onom iz 2015. godine, sredinom prošlog meseca upozorio je i nemački ministar unutrašnjih poslova Horst Zehofer, i pozvao Evropu da pomogne zemljama koje su na udaru.

Nevoljnici iz Avganistana, Pakistana, Iraka i Sirije dolaze preko dve migrantske rute – jedna vodi preko Turske, Grčke i Srbije ka Mađarskoj ili Sloveniji, a druga je jadranska. Na tim putevima, prema podacima Centra za sigurnost granica (DCAF), za trećinu je veći broj migranata nego prošle godine.

Najveći broj njih se u Srbiji zadržava između 24 i 48 sati, ali ima i onih koji u domaćim centrima čekaju i po tri godine da bi legalno ušli u Mađarsku. U pitanju su mahom porodice, čija deca ovde pohađaju nastavu.

Na pitanje koliko je Srbija spremna ukoliko bi nagrnuo novi talas iz Turske i Grčke, preko Makedonije, Crne Gore i Kosova, Svetlana Palić odgovara da naša zemlja ima 16 centara, od Bujanovca, na jugu, do Sombora i Subotice, na severu, plus još tri centra na takozvanom režimu spavanja:

To znači da u njima rade samo urgentni prihvat, ali se ljudi ne zadržavaju, već odmah sutradan idu dalje. Centri ukupno imaju 6.000 mesta, a sada je broj migranata u njima 3.300. Dakle, spremni jesmo, a da li će do novog talasa doći, to ne može da kaže niko. Gledamo šta se dešava, pratimo događaje u Grčkoj i Turskoj.

Radoš Đurović iz Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila, objašnjava da se povećanje broja migranata beleži od juna. Prvo ih je, kako kaže, samo iz Makedonije, preko Preševa, svakodnevno dolazilo po 80, pa 100, a sada ih stiže po 150.

Veliki broj njih je van sistema. Između 300 i 400 migranata spava po beogradskim parkovima – kaže Đurović, i dodaje da ih mnogo ima i u Šidu, okolini Subotice, kod Loznice i u celom Podrinju.

– Odavde idu dalje prema Mađarskoj, Hrvatskoj, BiH i Rumuniji. Mađarska policija nam svakog dana ilegalno vraća po 50 ljudi, a Hrvati između 50 i 100. Ilegalno ih kod nas gura i BiH, jedino ih rumunska policija legalno predaje našoj policiji. Do 1. septembra više od 10.000 ljudi tražilo je azil u Srbiji.

On navodi da trenutno nema indikatora za to da bi mogla da nam se ponovi 2015. godina, ali dodaje da situaciju treba shvatiti ozbiljno. Politika upravljanja migracijama ne sme da se zasniva na nadi da će oni proći dalje, u Zapadnu Evropu.

Na to koliki će biti talas mi ne možemo da utičemo, jer su za to presudni politički faktori: Turska koja ucenjuje Evropu, kao i situacija u ratom zahvaćenim zemljama. Moramo da imamo na umu da je Srbija poslednja stanica ka EU i da su svuda oko nas ograde. Problem će nastati ako bude počelo da ulazi daleko više ljudi nego što može da ih izađe – zaključuje Đurović.

Prema podacima Granične policije, samo tokom poslednjih dana oktobra i prve nedelje novembra pronađeno je 79 migranata u ilegalnom prelasku državne granice, od kojih najviše državljana Avganistana, Pakistana i Egipta. Evidentirano je i 136 ljudi koji su odustali od pokušaja ilegalnog ulaska.

(M. Milivojević/SMP.online/V. Crnajnski Spasojević))

1 COMMENT

  1. Šiđani ne prete, populacija se smanjila sa 15000 na 8000, zbog migranata, lopovske politike lokalne „napredne“ samouprave, nemogućnosti zaposlenja, sela u opštini su izumrla, svaka druga kuća je na prodaju. Ljudi beže glavom bez obrzira, i to je tako godinama, ne znam otkud ste se odjednom raspisali o tome, problem je prisutan odavno.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here