Situacija koja se desila u ponedeljak na auto-putu Šabac-Ruma gde je vozač, vozeći u kontrasmeru brzinom od 130 kilometara na sat, izazvao saobraćajnu nesreću u kojoj je stradalo četiri osobe pokrenula je pitanje kako je uopšte moglo da dođe to toga da vozač završi u pogrešnom smeru i na taj način ugrozi svoj i živote drugih učesnika u saobraćaju.
Saobraćajni stručnjaci ukazuju da više faktora utiče na nastanak saobraćajne nezgode, ali i za vožnju u kontrasmeru, ističući da je lekarsko uverenje jedno od bitnih stavri za vozače. Profesor Saobraćajnog fakulteta u penziji Milan Vujanić kaže da su takve situacije u saobraćaju retke.
“To sam čuo da ima samo u Srbiji. Za takve nezgode nisam čuo ni u zemljama u okruženju, niti u svetu. To je izgleda kod nas postalo izuzetno moderno da voze u suprotnom smeru”, kaže Vujanić i dodaje da nema predstavu zašto se to radi. Na pitanje da li takva situcija može da bude slučajna odlučno kaže “ne”.
“Onog momenta kad uđete u suprotan smer na auto-putu možete da vidite da vozila pored vas voze u istom smeru, a da vam vozila u vašoj traci dolaze u susret i onda vam je jasno da niste na pravom mestu. I pored toga da vozite 130 kilometara na sat to mora biti nešto što nije objašnjivo ovim sistemom. To pre svega zahteva lekarsku kontrolu vozača. Pravo je pitanje kako je i dobio dozvolu uopšte? Morao je da prođe lekarski pregled pa sam začuđen kako ga je prošao i dobio potvrdu lekara da je dovoljno odrastao za vozača putničkog vozila”, kaže profesor Vujanić.
Istovremeno, i Damir Okanović iz Komiteta za bezbednost saobraćaja ukazuje da bi se ovakve tragedije sprečile, potrebno je pre svega preduzeti sistemske mere da se za volanom ne nađu osobe koje nisu zdravstveno sposobne.
„Neko će sa samoubilačkom namerom ući u kontrasmer auto-puta, neko radi snimanja videa za društvene mreže a neko jer je senilan, a na lekarima je da u slučaju sumnje na takva stanja uskrate izdavanje lekarskog uverenja takvim osobama, odnosno da aktiviraju sistem vanredne provere zdravstvene sposobnosti“, kaže Okanović. Po njegovim rečima, sledeća mera je postavljanje i održavanje saobraćajne signalizacije koja će jasno staviti do znanja vozaču pravilan smer kretanja pri uključivanju na auto-put ili motoput, i to tako da ta signalizacija bude veoma upadljiva.
„Na toj signalizaciji ne treba štedeti, jer se time sprečavaju ovakve tragedije. Na kraju, potrebno je uspostaviti sistem ranog otkrivanja i hitnog obaveštavanja i upozoravanja vozača na auto-putevima i motoputevima da se u njihovoj traci nalazi opasnost poput vozila koje se kreće u suprotnom smeru“, dodaje Okanović.
Igor Velić, master inženjer saobraćaja ističe da auto-put put, kao međunarodni put najvišeg ranga i prioriteta, mora da ima i najviši stepen kontrole i nadzora i da ispuni najveći broj uslova i standarda. On napominje da su put, čovek, vozilo i okolina faktori koji utiču na nastanak nezgode i da često nije samo jedan faktor odgovoran. Svaka treća nezgoda je, kaže on, vezana u sadejstvu sa putem.
“Auto-put mora da ima denivelisana uključenja i isključenja, a saobraćajna signalizacija mora da bude nedvosmislena upravo iz razloga da onemogući da neko upadne u kontrasmer, čak i ako to namerno želi. Da prosto bude tehnički neizvodljivo. To je ono kako bi trebalo da bude. Ukoliko bi to bio propust u ovom slučaju tu bi odgovornost kao upravljaču puta bila na Javnom preduzeću Putevi Srbije ako su neadekvatnim projektovanjem priključaka, loše obeleženom saobraćajnom signalizacijom doveli vozača u zabludu. Čak i da je sve bilo po propisima što se puta tiče, uvek postoje i greške vozača. Zašto se ovaj vozač nije zaustavio ako je video da vozi kontrasmerom ne znam, to će verovatno istraga da pokaže da li je možda bila u pitanju vožnja pod dejstvom alkohola, psihoaktivnih supstanci, opklada, dokazivanje, izazov za TikTok i slično i šta ga je nateralo da nastavi da vozi iako je u teškom prekršaju, jer je to po našem zakonu nasilnička vožnja”, objašnjava Velić.
On podseća da je Srbija prva u Evropi po broju smrtno stradalih u saobraćajnim nesrećama na milion stanovnika, ali i da pored ličnih tragedija saobraćajne nesreće nose i velike društveno-ekonomske troškove koji se u Srbiji na godišnjem nivou procenjuju na 4,1 milijardu dinara.
“Mi se već nalazimo u petoj godini od donošenja Nacionalne strategije o bezbednosti saobraćaja a nijedan cilj nije ispunjen, sprovedeno je tek oko 11 do 12 odsto mera. Retko ćete čuti da se neko malo dublje interesuje šta je sve uslovilo da sođe do neke nesreće i obično ostane samo na crnoj hronici. Po meni, odgovornost za ove katastrofalne rezultate je na kreatorima saobraćajne politike, na MUP-u, Ministarstvu saobraćaja i Agenciji za bezbednost saobraćaja. Glavni problem je što smo mi još u tradicionalnom konceptu upravljanja saobraćajem iz 80-ih godina, koji podrazumeva da kad se desi nezgoda, kao ovo na auto-putu, sagledava se samo pravno-krivična odgovornost učesnika nezgode, dok savremeni koncept podrazumeva da se osim toga sagledava i politička, stručna i moralna odgovornost”, zaključuje Velić.
Milan Vujanić i Igor Velić ukazuju da ukoliko kojim slučajem završite u kontrasmeru na auto-putu vozilo treba najpre zaustaviti u zaustavnoj traci i adekvatno obeležiti vozilo.
“Ako neko zbog recimo loše signalizacije upadne u kontra smer na auto-putu treba prvo da zaustavi vozilo, upali sva četiri pokazivača, obeleži auto trouglom od minimum 50 metara od auta, a vozač stavi svetloodbojni prsluk kako bi bio uočljiviji. Na taj način obezbeđuje i auto i sebe, ali i štiti sebe i druge učesnike u saobraćaju od sebe”, kaže Velić.
Profesor Vujanić napominje da ukoliko se uveri da nema vozila koja mu idu u susret vozač može i da se okrene u pravom smeru.
“Mora da se zaustavi u zaustavnu traku ili da čeka da nema vozila pa da se okrene u pravom smeru i izađe na pravom mestu gde može. Može da pozove službu Auto-moto saveza Srbije mu pomognu, jer onda oni mogu da dođu iz pravog pravca i da ga utovare i otšlepaju. U svakom slučaju, ne sme da nastavi vožnju tom trakom, ako je uopšte moguće slučajno pogrešiti. Jer, signalizacija je takva da u principu onemogućava slučajnu grešku, ali ajde da je neko uspeo slučajno da pogreši”, kaže Vujanić.
Nakon nesreće na auto-putu Šabac-Ruma na društvenim mrežama prijavljeno više slučajeva vožnje u suprotnom smeru, a procesuirana su dva vozača.
„Uglavnom, vozači nemaju objašnjenje. Objašnjenja su, da su greškom ušli, da je to trenutak nepažnje“, kaže Ivica Stanković iz Uprave saobraćajne policije. Prema njegovim rečima, ono što brine jeste što se oni ne zaustavljaju odmah.
