Selo koje je najveće u Srbiji, veće od 17 opština i 70 opštinskih mesta, koje po poslednjem popisu stanovništva ima 9.728 stanovnika, diči se brojnim kulturno-sportskim organizacijama i neguje pregršt manifestacija – njegovo veličanstvo – Laćarak.
Laćarak spada u red starijih sela, budući da postoje podaci koji ukazuju na to da su se Sloveni na tom mestu uz Savu, kao i da od samog početka mesto nosi isto ime. Naime, u turskim spisima spominje se selo Lak-Jarak koji je nastao od mađarske (lak – kuća) i grčke (jarak – poklopac) reči. Međutim, ime Laćarak nastalo je, veruje se, i od staroslovenske reči „lođ” ili „lodka” što znači – čamac. Za ime se pak vezuju i dve legende, po kojoj jedna kaže da je selo dobilo ime po prvom lađaru koji je pristao uz obalu Save i tu se nastanio, a druga da je u prošlosti ovde postojalo malo pristanište u koje su dolazile lađe, pa je po lađama nastalo ime Lađarak, tj. Laćarak.
Neposredna blizina Sremske Mitrovice, kao i važnih saobraćajnica, ponajviše su doprineli razvoju sela, premda ne treba izostaviti ni faktor lokalpatriotizma koji rođene Laćarčane mahom drži vezane za svoje mesto. Ipak, postoji i druga strana medalje a koja ukazuje na pad broja stanovništva usled većeg mortaliteta u odnosu na natalitet, odlaska mladih na studije gde grade novi život, ali i preseljenje u inostranstvo. I dok se na ulicama ne može baš primetiti da manjka naroda, najbolje ogledalo takve slike jeste stanje u Osnovnoj školi „Triva Vitasović – Lebarnik”, koja trenutno broji oko 650 đaka, dok je nekada imala skoro duplo više.
– Koliko god bili veliki, primetan je pad stanovništva – kaže predsednica Saveta Mesne zajednice Laćarak Vesna Skakun. – Imamo najsavremeniju predškolsku ustanovu koja je izgrađena pre nekoliko godina, i dovoljno velika da prima i decu iz okolnih sela. Tu nam je i Dom zdravlja, Dom kulture, imamo brojna udruženja i sportske klubove… Imamo apsolutno sve što je osnovno u selu. Ako nekome i treba nešto u gradu, može da skokne biciklom ili autobusima koji idu na svakih pola sata.
Ono što posebno krasi život u Laćarku jeste bogatstvo različitosti koje je ujedinjeno oko istog cilja – da žive bolje i lepše u svom selu.
– Svi smo povezani kroz sve aktivnosti i mislim da je to najlepše u našem mestu. Naša različitost i sloga – tvrdi Skakun, dodajući da su novine „Laćarak”, koje izlaze jednom u dva meseca, jedan od dokaza zajedništva.
Za bolji i kvalitetniji život treba se izboriti, a takvu borbu uglavnom vode oni koji se prihvate određenih uloga u svojoj sredini. Tako su, na primer, uspeli da srede jedan od dva najveća problema – regionalnu deponiju koja je stasavala na svega pedesetak metara od Save, a koja je potpuno sanirana. Međutim, to ne znači da svako malo ne niču neke manje na raznim drugim lokacijama…
– Drugi problem nam je kanalizacija, ali to rešavamo. Trenutno su radovi u četiri ulice i kad budu gotovi, levi deo sela će biti pokriven mrežom, a onda će se preći na desni deo – napominje naša sagovornica.
Mesto koje ima neograničen turistički potencijal svakako da je Laćarak, čak do te mere da planiraju da naprave zoo-vrt. A ideja za takav projekat potekla je od brojnih uzgajivača sitnih životinja koje će, razume se, biti deo atraktivne ponude, a koji su deo Udruženja za zaštitu i odgoj sitnih životinja Sremska Mitrovica. U okviru njega imaju četiri sekcije: živinarstvo, kunićarstvo, ptičarstvo i golubarstvo.
–Jedan od najvažnijih i najzanimljivijih projekata za naše selo jeste osnivanje manjeg zoo-vrta, a plan je da se na prostoru od jednog hektara napravi park sa jasnim tematskim zonama i sadržajima za posetioce svih uzrasta – pojašnjava jedan od najzanimljivijih meštana Slobodan Šamara, inače uzgajivač papagaja i drugih životinjica. – Pored životinja, zoo-vrt će imati i etno objekte, restoran, prodavnicu suvenira, upravnu zgradu i magacin za hranu. Staze u obliku slova P, klupe, fontana i natkriveni deo za odmor stvoriće pravi ambijent parka u kojem se može provesti ceo dan. Posebna pažnja biće posvećena deci: igralište, edukativni panoi i radionice na kojima će moći da uče kako se životinje hrane, kako se brine o njima i zašto je važno čuvati prirodu.
Osim navedenog, Laćarak ima, skreće pažnju naš sagovornik, bogatu ponudu, od gastronomije karakteristične za ovaj (svinjski) deo Srema, prirode, seoskog turizma…
– Ono što je posebno važno jeste da u sve projekte uključujemo mlade, jer oni su energija i snaga našeg sela, i želimo da im damo prostor da se iskažu. Planiramo da pokrenemo i volonterske programe za decu i omladinu, gde će aktivno učestvovati u životu zajednice, jer nam je cilj da ne budu samo posmatrači, već glavni akteri. Jer, kad mladi vide da selo ima perspektivu, onda selo i živi – naglašava Šamara.
– Uspeli smo da sredimo dečja igrališta, opremili smo ih rekvizitima. Takođe, uspeli smo da napravimo i deponiju za animalni otpad, dok se sada sređuju Lovački dom, a u planu je i pravljenje ribnjaka.
Do kraja godine ima mnogo razloga za posetu Laćarku, a jedna od njih je i Etno fest (drugi vikend septembra). Svakako, ne treba izostaviti ni događaje poput Fijakerijade, Miholjskih dana, turnira u malom fudbalu, Sačijade, slave sela…