„Adidas“ – Planika (Slovenija), …“Nike“ nije ni postojao, pojavio se tek krajem sedamdesetih
„Boss“ se radio u Diorku, Kragujevac
„Javor“ iz Ivanjice proizvodio 20.000 košulja mjesečno za izvoz
„22.decembar“ proizvodio uniforme za vojsku i policiju
„Elan“ proizvodio skije na kojima je vozio svjetski prvak Stenmark 10.“Tomi“ majoneza, PEZ i Wrigley, današnji Orbit dolazili su iz Kolinske u Sloveniji
„Podravka“ iz Koprivnice sa Vegetom pokrivala 20% svjetskog tržišta začina, a njihov govedji gulaš bio je i u prehrani nekih stranih armija
naša, “roland“ klasa maline bila je najskuplja na tržištu, a mi smo bili najveći izvoznici
“Zastava“ je proizvodila cca 200.000 automobila godišnje koji su bili 90% od domaćih kooperanata. Danas Zastava proizvodi s “Fiatom“ model Fiat 600L, ali je omjer ugrađenih dijelova obrnut – 90% je iz uvoza
Sarajevski TAS proizvodio je godišnje 40.000 Wolksvagena (Golf)
IMV Novo Mesto izbacivalo je godišnje 30.000 Renaulta, danas proizvodi isključivo tvingo model.
Cimos je proizvodio Citroena
U Prištini se radio Pegueot
IDA iz Kikinde proizvodila je godišnje 10.000 Opela … u njenoj ljevaonici radili su se blokovi za Mercedes, BMW…
FAP iz Priboja i TAM iz Maribora proizvodili su teške kamione i šlepere, a kragujevačka Zastava lake transportere..
„Ikarbus“ je proizvodio autobuse, a TAM mini buseve
Tomos iz Kopra proizvodio je mopede i vanbrodske motore …njihova “penta“ bila je u ono vrijeme najbolji motor na svijetu
Tvornice Lada u Rusiji i -125 pz- u Poljskoj pustili su u pogon, u suradnji s Fiatom, Zastavini stručnjaci
Farovi slovenske tvornice „Saturnus“ su se osim u Zastavine modele ugrađivali i u Wolksvagen, Opel, Fiat..
FRAD u Aleksincu proizvodio je zračne filtere za za Mercedes, Moris, Fiat…
HTD iz Ohrida proizvodio je brave, kvake… za auto industriju (između ostalog za cijelu sovjetsku proizvodnju)
Priština je proizvodila amortizere za Zastavu, Fiat i Opel
Beogradski „21.maj“ (sada ugašen) proizvodio je motore
Postojalo je nekoliko tvornica autoguma i akumulatora
Jugoplastika iz Splita 40% svoje proizvodnje izvozila je na Evropsko tržište
„Prvomajska“ Zagreb proizvodila je strugove, bušilice i opremala čitave pogone po svetu
IMT je izvezao 20.000 traktora u Egipat
Brodogradilišta u Hrvatskoj, Uljanik u Puli i 3. maj u Rijeci, bila su na svjetskoj razini i proizvodila su za strane naručitelje najveće prekooceanske brodove, ali su s njihovih navoza sišli i svi brodovi Jadrolinije
„Uljanik“ – generatore za te brodove
Tvornice „Obod“, „Cer“, „Gorenje“, „Iskra“, „Rudi Čajavec“, proizvodile su elektro uređaje, televizore, radio aparate, gramofone, kasetofone i bijelu tehniku, a „Borac“- Beograd čak i aparate za espreso
Iskrau Sloveniji i Digitron u Istri (u Bujama), još krajem sedamdesetih počeli su sklapati računare
EI Niš bio jedan od najboljih svjetskih proizvođača lampi za radio i TV prijemnike (ugrađivao ih je i Philips), a proizvodnju TV prijemnika u boji počeo je prije Sony-a
„Insa“ iz Zemuna proizvodila je satove
Radile su 3 tvornice telefona. Jedan model iz “Iskre“ proglašen je najboljim na svijetu i izložen je u Newyorškom Muzeju suvremene umjetnosti
Postojale su 2 tvornice žarulja – „Tesla“ Pančevo i „TIZ“ Zagreb, sada nema ni jedne
Radile su 3 tvornice šibica, od kojih je ona u Rijeci proizvodila čak i parafinske šibice – sve za izvoz, danas nema ni jedne
„Jugodent“ iz Vojvodine proizvodio je i izvozio u Afriku i Indiju zubarske stolice
„Soko“, Mostar proizvodio je u Jugoslaviji projektirane borbene avione (Galeb, Jastreb, Orao, G 4) i helikopter Gazelu (po francuskoj licenci)
Zastavin pištolj koristila je američka policija, a lovačka puška bila je najprodavaniji model puške u SAD
Tenkovi (po sovjetkoj licenci) su u potpunosti proizvođeni kooperacijom tvornica u Slavonskom Brodu, Kruševcu, Beogradu… samo Kuvajt kupio je više od 1.000 tenkova. Teleoptik je proizvodio žiroskope za cijeli svijet
Pored JAT-a postojao je još jedan avioprijevoznik – „Inex adriu“ koji je u floti imao 9 Boinga, kupljenih u kompenzaciji za prašku šunku „Crvene Zvezde“ iz Kragujevca i rezni alat FRA iz Čačka
Farmaceutska industrija snabdijevala je 30% tržišta SSSR, gotovo pola Afrike i Indije …“Lek“, „Krka“, „Pliva“, „Galenika“, „Zdravlje“, „Alkaloid“
Velik broj impozantnih građevinskih objekata širom svijeta projektirali su i izvodili „Energoprojekt“ i bosanski „Energoinvest“ – od Asuanske brane, mostova po Africi i čitavih naselja u SSSR, preko bolnica u Libiji, pa do Paname, Zimbabvea..
„Šipad“ Sarajevo opremao je namještajem sve hotele, bolnice i i druge objekte štgradila u svijetu, a bilo ih je na stotine
