Sremski rekorder u proizvodnji paradajza Tihomir Bojanić iz Čalme, ima najveću proizvodnju ovog rajskog voća, 60 tona po hektaru. Zahvaljujući udruživanju proizvođača kojeg je inicirao upravo Bojanić, fruškogorski paradajz ide i na veliko rusko tržište, i to kao sušeni, koji bi bio šansa i za ostale sremske proizvođače ove namirnice.
Čalmanac Bojanić i njegova porodica već gotovo tri decenije proizvode paradajz. U početku, kako kaže, sve je krenulo amaterski, iz znatiželje, ali su godine u kojima je paradajz postao isplativiji od stoke i ratarske proizvodnje, učinile svoje.
– Polovinom osamdesetih u selu dosta se sadio paradajz, tako sam i ja počeo, sa jednim hektarom, amaterski, da vidim kako ide… Proizvodnja je krenula dobro, pa smo počeli da uvodimo nove, prave sorte, odabrane, holandske, japanske i druge, kojih ovde nema, ili su malo zastupljene – kaže ovaj domaćin, koji svake godine uvodi nešto novo i unapređuje proizvodnju. Pored prodaje paradajza u svežem stanju, Tihomir prodaje i kuvani, kojim jedva može da podmiri mušterije.
– Trudim se da ulažem i u tehnologiju, tako da imam pet odličnih mašina za ceđenje, posao sam sa Mitrovice i Srema proširio na Beograd, Zemun, Novi Sad i dalje… Većinom mi kupci uzimaju između 20-50 litara kuvanog paradajza, i koliko skuvam, toliko prodam. Prošle godine sam zasadio paradajz na četiri jutra, a ove ću na šest. Od jednog jutra paradajza zaradim koliko neko na 10 jutara kukuruza ili pšenice. Meni je isplativije – smatra Bojanić.
Naš domaćin počeo je i proizvodnju sušenog paradajza, i to zahvaljujući jednoj grupi prijatelja iz Novog Sada koji poseduju sušare. Sa sušenim paradajzom, za kojeg tvrdi da gotovo ni u čemu ne zaostaje za svežim, Bojanić se prvi put susreo pre nekoliko godina u Holandiji, gde se upoznao sa tamošnjom proizvodnjom i preradom ove biljke.
– Imaju sjajne sorte i proizvode odličnog kvaliteta. Najčešće rade organski, što je za nas i dalje „nemoguća misija“. U ovom zajedničkom poslu sa kolegama iz Novog Sada, ja bih isporučivao sirovinu, a oni bi ga obrađivali, prerađivali, pakovali i prodavali. Kapacitet svih njihovih sušara je 400 tona, a ja sam mogu da proizvedem do 200 tona paradajza, ali ću pokušati da atkiviram i druge proizvođače da sarađuju. Sušeni paradajz je šansa ne samo za mene nego i za druge Čalmance i Fruškogorce, uzgajivače ovog voća, jer prostora za uključivanje drugih ima sasvim dovoljno – naglašava ovaj vredni domaćin.
Početkom avgusta Bojanić je inicirao „Dan paradajza“, manifestaciju pomoću koje želi da okupi veći broj proizvođača ovog povrća u cilju boljeg i lakšeg snabdevanja tržišta koje je zainteresovano za otkup.
„Nekoliko godina smo planirali da napravimo jednu ovakvu manifestaciju, ali su nas neki faktori na koje ne možemo da utičemo uvek sprečavali, pa je tako na primer prošle godine grad pobio velike količine zasada i nije bilo smisla ovako nešto oganizovati. Inače, moram da dodam da je u organizaciji pomoć pružila i firma „Agrostar”, predstavnik „Syngenta” proizvoda, a sam cilj ove manifestacije jeste da pokažemo na koji način mi proizvodimo paradajz, koje sorte uzgajamo i na koji način, kao i da pokušamo da se organizjemo i oformimo jedno udruženje koje će okupiti nas proizvođače kako bi na tržštu bili konkurentniji,” – objasnio je Bojanić.
Uz pomoć mitrovačke Agencije za ruralni razvoj grada na poljima između Čalme i Divoša prisutni su imali priliku da se upoznaju sa novim sortama i uvere se u kvalitet. Ovom prilikom predstavljene su nove sorte paradajza koje daju do 70 tona po hektaru kvalitetnog roda i bez navodnjavanja.
Domaćin kaže da će se manifestacija organizovati i narednih godina u želji da se šire iskustva ali i stvaraju novi kontakti za zajednički nastup na tržištu.
Paradajz je sa kulinarske strane gledano, povrće, ali zvanično spada u voće. Plodovi biljke, koja potiče iz Južne Amerike, najčešće se služe kao salata, ili se koriste u kuvanju, a ne kao desert, što je slučaj sa većinom voća. U ishrani se upotrebljava svež, konzerviran kao sok, kao preliv (kečap), kao začin, a u novije vreme i sušen, što se smatra delikatesom.
(Smiljka Kostić)
Može li broj tel ?Hvala