Po mnogima najrazvijeniji deo severozapadne Srbije jeste upravo Sremski okrug, sa centrom u Sremskoj Mitrovici. Većina stanovništva živi i zarađuje od poljoprivrede, na prostranstvima koja čine oko 74% celokupne teritorije okruga, a prema poslednjim popisima, stanovništvo je brojno, i broji preko 80.000 ljudi.
Kroz grad protiče reka Sava, koja je u ovom delu najbliža Fruškoj gori, a na njenim obalama smeštena su tri naselja – Sremska Mitrovica i Laćarak na levoj, a Mačvanska Mitrovica na desnoj obali.
Iz ovih naselja dolazi i najveći broj radno sposobnih ljudi a kako je i Srem jedan od delova Srbije koji trpi nisku stopu zaposlenosti, čini se da je porasla potražnja za raznovrsnijim zanimanjima i poslovima. Koji je to najbolji posao u Sremskoj Mitrovici, na koje se to poslove Sremci najpre odlučuju, i na kakve se oglase najradije javljaju, saznaćemo u sledećem tekstu.
Zdravstvo i socijalna zaštita sa vizijom o boljoj budućnosti
Za posao u Sremskoj Mitovici najveći broj ljudi se prijavi dolazi preko preporuke, na sajmovima zapošljavanja ili putem portala kao što su oglasi na Mom Trgu i druge stanice koje baštine najveći broj poslova.
Kako bi se grad angažovao oko zapošljavanja svojih stanovnika, lokalne su samouprave preuzele veliki deo odgovornosti u kreiranju aktivne politike zapošljavanja, obrazovanja i usmeravanja, pre svega mladih koji bi ostali u svojoj zemlji. Jedna od oblasti u kojoj se to pokazalo kao naročito uspešno jeste zdravstvo.
Iako zdravstvo Sremu nije glavna sfera zapošljavanja, zdravstvo se moralo oporaviti ili barem pružiti zaposlenima priliku za napredak i pristojan život, kako se ne bi dogodilo ono što je sa mnogim drugim rejonima, a to je masovna migracija lekara i medicinskih sestara u inostranstvo.
Ne samo da je region uspeo da smanji stopu takvih migracija, već je uspeo da jedan ovako zahtevan sektor unapredi toliko da postane drugi najveći izbor nezaposlenih u Sremu, koji pod svoj krov okuplja oko 15% zaposlenih.
Prerađivačka industrija okuplja najviše nezaposlenih
Prerađivačka industrija zapošljava najveći procenat radno sposobnih Sremaca, što je oko 24% posto ljudi. Osim klaničke, mesne i mlečne prerađivačke inustrije, posao u Sremskoj Mitrovici ljudi dobijaju i u stranim kompanijama, koje počinju sa oživljavanje davno zaboravljene, drvno prerađivačke industrije.
Sremske mlekare ali i industrije za preradu voća i povrća u svoje poslovanje uključuju i lokalne stočare i ratare, što omogućava regionu da se uspešnije razvija, o čemu govori i činjenica da su neke od industrija uspele da se probiju i na strano tržište, pre svega u pravcu Rusije.
Kada je u pitanju Sremska Mitrovica poslovi koji se tiču prerađivačke industrije predstavljaju okosnicu i glavni stub razvoja ovog regiona, i planira se njeno dalje razvijanje dovođenjem stranih investitora koji će kako velike, tako i male privrednike uključivati u svoj rad.
Obrazovanje kao stvar prestiža
Na berzi poslova u Sremskoj Mitrovici u obrazovnom sistemu ističe se potreba za nastavnicima u osnovnim školama ali i gimnazijama. Nepovoljni položaj nastavnika i drugog stručnog kadra u školama, niske prosečne zarade, kao i nedostatak adekvatne zaštite dece i zaposlenih, i u Sremu su uzele danak na planu nedostatka nastavika.
Međutim, kada se na birou za zapošljavanje otvori mesto za nastavnika, učitelja ili psihologa, ta mesta se veoma brzo popunjavaju, vrlo su popularna i rado viđena jer se u društvu i dalje tretiraju i posmatraju kao neka vrsta prestiža.
Poljoprivreda je popularna i među mladima
Opštinu čini više seoskih naselja u kojima se stanovništvo bavi poljoprivrednom proizvodnjom i stočarstvom. Kao i u celom Sremu, zemljište je pogodno za gajenje visokorodnih sorti kukuruza, žitarica, krmnog bilja, suncokreta, šećerne repe, duvana i ostalih ratarskih biljaka.
Zastupljeni su i povrtarstvo, voćarstvo i vinogradarstvo. U Mačvanskom delu Opštine sve više se gaji povrće kako na otvorenom, tako i na zatvorenom prostoru (plastenicima).
Kada je u pitanju Sremska Mitrovica posao koji obuhvata aktuelne, sezonske radove je veoma popularan, kada u ovaj deo Srbije dolaze i nadničari iz drugih krajeva.
Interesovanja za pokretanje farmi i obrazovanja u poljoprivredi je sve više i to od strane mladih kod kojih nije nestala želja da baš u Sremu žive i bave se istim poslom kao njihovi roditelji ili dede i babe, ali na mnogo višem nivou.
Kako bi se ispunila očekivanja o zapošljavanju Sremaca i povećao broj zaposlenih, naročito mladih lica, planiraju se savetovanja, obuke i oranizovanje sajmova profesionalne orjentacije, informisanje o prednostima ulaganja u poljoprivredu i u samozapošljavanje. Ove aktivacione obuke bi trebalo da pospeše nivo preduzimljivosti i napredka sremskog okruga, a ostaje da se vidi koliko će boljitka planirane mere i doneti.
(Avokado)
