Zašto cene stanova i kuća u Sremu i dalje rastu

0
309

U poslednjih nekoliko godina tržište nekretnina u Srbiji beleži kontinuirani rast cena — trend koji se jasno ogleda i u regionu Srema. Iako Srem nije u samom vrhu liste najskupljih područja poput Beograda ili Novog Sada, cene stanova i kuća ovde i dalje rastu, a analiza tržišta otkriva više međusobno povezanih razloga zašto se to dešava.

Pre svega, rast cena nekretnina nije specifičan samo za Srem, već predstavlja deo šireg trenda na nivou Srbije. Prema podacima Republičkog geodetskog zavoda, cene stanova u celoj zemlji su u 2025. godini porasle značajno u odnosu na prethodnu godinu — rast iznosi oko 5–6% ili više, dok je prosečna cena nekretnina u nekim mestima čak udvostručena u poslednjih pet godina.

Srem se nalazi u neposrednoj blizini velikih urbanih sredina — pre svega Novog Sada, ali i Beograda putem dobre saobraćajne povezanosti. Mnogi kupci traže mirniji, prostraniji i kvalitetniji život van gradskih centara, ali opet u relativnoj blizini njih. Takva potražnja “preliva se” i na Srem, podižući cene stanova i kuća u mestima kao što su Inđija, Sremski Karlovci ili Sremska Mitrovica.

Infrastrukturni projekti poput unapređenja regionalnih saobraćajnica i bržih veza ka Beogradu ili Novom Sadu čine Srem sve atraktivnijim za potencijalne kupce. Bolja povezanost znači da mnogi mogu da rade u gradu, a žive u okolini — što dodatno podstiče interesovanje za kupovinu nekretnina. Jedan od ključnih faktora rasta cena jeste percepcija nekretnina kao sigurne investicije. U uslovima ekonomske neizvesnosti i visoke inflacije, ljudi često ulažu višak kapitala u nekretnine umesto u druge finansijske instrumente. To dodatno podiže potražnju, čak i tamo gde je populacija opadajuća.

I pored potražnje, ponuda nekretnina u Sremu ne raste dovoljno brzo. Nekretnine koje su na tržištu često se brzo prodaju, naročito ako su u dobrom stanju ili na atraktivnoj lokaciji, što stvara pritisak na rast cena. Problemi sa dobijanjem građevinskih dozvola, rast cena materijala i radne snage dodatno usporavaju novi razvoj.

Podaci sa oglasnih portala pokazuju da se cene kvadrata značajno razlikuju čak i unutar Srema — stanovi i kuće u Inđiji, Sremskom Karlovcima ili centralnim delovima Sremske Mitrovice mogu dostići vrednosti koje su znatno više od ruralnog proseka u okolnim selima. To ukazuje na specifičnu lokalnu dinamiku potražnje u okviru samog regiona.

Prosečna cena stana po kvadratnom metru u većem delu Srema (uključujući Inđiju, Staru Pazovu, Rumu itd.) kreće se oko 1 580–1 610 € /m² prema aktivnim oglasima za prodaju stanova u regionu. Konkretni oglasi pokazuju da se u Sremskoj Mitrovici kvadrat prosečno kreće oko 1 200–1 500 € /m² za stanove u gradskim zonama, dok luksuzniji ili veći stanovi mogu biti i više. U nekim delovima Srema (npr. Ruma, Inđija) cene kvadrata stanova često prelaze 1 300 € /m², a atraktivniji stanovi mogu se prodavati i po 1 500 € /m² ili više.

Cene kuća i porodičnih objekata u Sremu variraju znatno: od oko 450–800 € /m² za veće ili manje adaptirane objekte izvan centra do 900 € /m² i više za kvalitetnije kuće u boljim lokacijama. Cena zavisi i od veličine parcele i stanja objekta, pa npr. kuće sa većim placem mogu imati znatno nižu cenu po kvadratu površine objekta.

U poređenju sa većim gradovima u Srbiji, Srem je jeftiniji od Novog Sada (koji je oko ~1 800 € /m² ili više) i znatno jeftiniji od Beograda (gde prosečne cene dosežu ~2 500 – 3 000 € /m² ili više u mnogim delovima). Međutim, cene u Sremu su znatno više od proseka u manjim gradovima ili ruralnim oblastima, gde se nekretnine mogu nalaziti i ispod ~1 000 € /m².

Rast cena stanova i kuća u Sremu posledica je kombinacije faktora: stabilnog rasta na nacionalnom tržištu nekretnina, veće potražnje zbog blizine gradskih centara, bolje infrastrukture i investicionog interesa, kao i ograničene ponude. Iako se Srem ne može porediti sa centrima poput Beograda ili Novog Sada po apsolutnoj ceni po kvadratu, trendovi jasno pokazuju da i ovde tržište ostaje aktivno i raste, što će verovatno uticati na cene i u narednim godinama.