Koliko ishrana utiče na aterosklerozu?

0
3505

Ateroskleroza je proces zakrčenja krvnih sudova. One tada postaju sužene i neelastične. Ovo je u potpunosti prirodan proces koji neminovno dolazi sa starenjem.

PIŠE: Snežana Simić, nutricionista – dijetetičar

Začepljenje krvnih sudova je jedno od najmasovnijih oboljenja u svetu. Faktori rizika su povećan nivo holesterola u krvi, poremećaj metabolizma masti i ugljenih hidrata, loša ishrana i fizička neaktivnost, a naravno i genetika. Putem laboratorijskih analiza utvrđuje se indeks ateroskleroze.

Aterogeni potencijal namirnica izražava se Aterogenim indeksom. Na naše krvne sudove aterogeno deluju samo neke zasićene masne kiseline. Na vrednost aterogenog indeksa namirnica životinjskog porekla utiče sadržaj holesterola i aterogenih zasićenih masnih kiselina. Ukoliko se unosi veća količina masti u organizam, pogotovo putem namirnica životinjskog porekla, dolazi do povećanja holesterola u krvi, a samim tim se povećava i šansa za nastanak ateroskleroze.

Aterogene zasićene masne kiseline preovlađuju u namirnicama životinjskog porekla, kao što je crveno meso, suhomesnati proizvodi, slanina, pašteta, mesni naresci, iznutrice, punomasno mleko. Ove masne kiseline se takođe nalaze i u brzoj hrani, prženoj hrani i hrani sa skrivenim mastima. Namirnice sa skrivenim mastima su razna peciva, lisnata testa, burek, kolači, torte, čokoladne bombone, mlečna čokolada.

I trans masne kiseline utiču na povećanje holesterola i triglicerida u krvi, a samim tim i na nastanak ateroskleroze. Trans masne kiseline se u organizmu ponašaju kao zasićene masne kiseline i podižu nivo lošeg, a snižavaju dobar holesterol. Pretežno se nalaze u rafinisanim biljnim uljima, margarinu, prženoj i pečenoj hrani kojoj su dodate masti.

Pripremom hrane može doći do povećanja aterogenog potencijala gotove hrane, u odnosu na sirove namirnice i to dodavanjem većih količina biljnih ulja i masti životinjskog porekla, usled lošeg kombinovanja namirnica.

Koje su loše kombinacije namirnica( sa aspekta hrane sa visokim AI)?

To su najčešće klasični sendviči (masni namaz, salama, masni sirevi), pohovano meso sa pomfritom ili tartar sosom, meso sa jajima, gratinirana jela, salate sa dodatkom kisele pavlake, upotreba zaprške.

 

Snežana Simić,
nutricionista – dijetetičar
Kontakt: simicsnezana022@hotmail.rs
kontakt telefon: 060 1403050

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here