Čemu vodi preterano razmišljanje i kako da se izborite s tim?

0
1415

Da li ste čuli za onu čuvenu narodnu izreku koja kaže da treba tri puta meriti, a samo jednom seći? Dobro razmišljanje o nekoj situaciji, osobi ili životnom problemu može nam i te kako pomoći da preduzmemo pametne korake i donesemo dobre odluke.

Međutim, šta se dešava kada se “zaglavimo” u preteranom razmišljanju i odlažemo odlučivanje? Da li nas na tom putu ometa perfekcionizam? Kako da prevladamo nesigurnost i izborimo sa ovakvim ograničavajućim ponašanjem? Pročitajte.

Preterano razmišljanje o izboru partnera

Razmišljati možemo o svemu i svačemu. Neki ljudi preterano udubljuju u posao, opterećuju se bitnim i nebitnim detaljima, raščlanjuju razgovore sa kolegama u glavi ili po deseti put prolaze kroz isti poslovni projekat.

Drugi pak imaju brojne nedoumice kada traže savršenog partnera za sebe. Brinu o razlikama, karakternim crtama osobe sa kojom izlaze, premišljaju se da li im neko odgovara ili ipak ne. Nekad je u tom haotičnom vrtlogu misli najbolje poslušati svoje srce i slediti osećaj koji kaže da je neko dobar za nas, odnosno kog se treba kloniti.

Šta kad preterano razmišljamo o izgledu?

Jedna od čestih pojava u savremeno doba jeste i preokupiranost spoljašnjim izgledom i preterano razmišljanje o tome kakav utisak ostavljamo na druge. Mnogi bi rekli da su osobe koje brinu previše o svom izgledu površne. Međutim, briga o telu i lepoti, pa samim tim i zdravlju, zahteva da tome posvetimo svoje vreme, pa i misli.

Problem se javlja onda kada se razmišljanje ne dovrši, odnosno kada nema akcije, već samo misli, misli, misli. Primera radi, ima puno ljudi, pogotovo žena koje razmišljaju o tome da počnu sa fizičkim vežbama. I tako njima prođu meseci i godine u mislima o tome kako će lepo izgledati i kako će započeti treninge, a od toga nikada ništa zapravo ne urade. Te iste ljude ćete i dalje viđati u restoranima brze hrane ili na kauču ispred tv-a umesto u teretani.

Sa druge strane žene se često žale kako im kosa užasno izgleda. Razmišljaju o tome šta bi sve mogle sa njom uraditi, pogotovo ako je oštećena ili opada. Međutim, akcija izostaje. Umesto praznog razmišljanja o lepoj frizuri i negovanoj kosi treba preduzeti nešto. Kupiti,  na primer, šampon od kog kosa jača. Tako se povećavaju šanse za promenu i zadovoljstvo sopstvenim izgledom.

Razmišljanje i nedonošenje odluke

To što neko razmišlja o nečemu nije nikakva garancija da će jednog dana odluka biti donesena i da će doći do realizacije, odnosno akcije. Postoje ljudi koji su jednostavno pasivni mislioci. Oni vreme provode u razmišljanju, analiziranju, promatranju, razmatranju. Zvuči vam dosadno? Šta mislite kako je njima sa njihovim mislima?

Sigurno da im nije lako, ali iza ovakvog načina života često se krije mnogo toga. Najčešće je tu neki strah i anksioznost. Da li vredi ulagati umni napor ako ostvarenje cilja izostaje? Naprotiv, sasvim je izvesno da ovakvi štetni obrasci ponašanja dovode do nezadovoljstva.

Preterano razmišljanje i perfekcionizam

Znate one osobe koje za sebe kažu da su perfekcionisti i time se diče? To su ljudi koji retko kada završe stvari jer nije sve dovedeno do savršenstva. Kada perfekcionista razmišlja i planira, tom toku misli nema kraja. Uvek postoji nešto što ne valja i što još može da se popravi i da se napravi novi tok misli i tako u krug.

Iako može biti dobro težiti savršenstvu, činjenica je da savršenstvo kao takvo skoro da ne postoji. Očigledno da kod perfekcionista koji puno razmišljaju nema akcije. Uostalom i psihologija perfekcionizam ne karakteriiše u pozitivnom smislu. Perfekcionizam sa sobom i te kako vuče težak teret kojeg se treba rešiti.

Gde je granica između razmišljanja i patologije?

Koliko treba da razmišljamo da bismo doneli pravu odluku, a da ne odemo u patologiju? Kada da se zaustavimo da nas ne proglase ludim ili anksioznim? Teško je odrediti tu granicu. Da li je to nedelju dana razmišljanja ili mesec dana?

Kada su ove teme u pitanju brojke ćemo ostaviti po strani i stvari sagledati iz drugog ugla. Stručnjaci iz oblasti mentalnog zdravlja bi rekli da ste malo “zaglibili” odnosno zapali u sindrom preteranog razmišljanja, kada ono ne vodi nikakvoj akciji. Ako ste stalno u mislima i razmišljanjima, a ne radite ništa da ih realizujete možda bi trebalo da se zapitate zašto je to tako.

Šta vas sprečava da krenete u akciju? Ako ne možete sami doći do odgovora potražite stručnu pomoć. Uz pomoć terapeuta možete osvestiti svoje blokade i osloboditi ih se.

Posledice preteranog razmišljanja

Svako delanje i nedelanje ima svojih posledica. Čak i kada ne radite ništa, to ima svoje posledice, možda čak i gore nego kada postupate pogrešno. Osim što vas preterano razmišljanje ne dovodi do akcije i realizacije rešenja i ciljeva, to za posledicu ima i druge stvari.

Kada se previše razmišlja i analizira to stvara anksioznost, odnosno zabrinutost, tenziju. Često se stvari počnu sagledavati iz negativnog ugla pa se zato i ne kreće u akciju. Na jedan tok misli se nadovezuje drugi i tako u krug bez prestanka.

Na kraju čovek završi nezadovoljan sa svojim mislima i nerealizovanim planovima koji se nalaze samo u njegovoj glavi. Da ne govorimo da to može doveti do posledica u svakodnevnom funkcionisanju poput problema sa spavanjem, košmara, raznih psihosomatskih problema.

Kako se izboriti sa preteranim razmišljanjem?

Sada kada vidite koje sve posledice ima preterano razmišljanje, sigurni smo da ćete se i te kako njime pozabaviti. Ako ne znate odakle da počnete, možda je najbolje da potražite stručnu pomoć nekoga ko se bavi mentalnim zdravljem. Niko vas neće ismejati, jer se nedostatak realizacije misli i planova zaista smatra problemom.

Postoje brojne metode koje pomažu kod preteranog razmišljanja. Najvažnije je da pre svega postanete svesni svojih misli i kako one teku. To se sve radi uz pomoć tehnika koje se lako mogu savladati kada vas kroz njih vodi stručno lice. Isto tako je potrebno naučiti razne tehnike za opuštanje i  usmeravanje pažnje. One će vam pomoći da osvestite šta se to nalazi u vašoj glavi i šta vas koči da nešto realizujete.

Kao zaključak bismo mogli reći da nijedna krajnost nije dobra. Ne valja ni kada srljamo, ali ne valja ni kada samo razmišljamo i ne radimo ništa. Pokušajte da pronađete zlatnu sredinu između ovadva obrasca i tako se uspešno izborite sa svojim mislima.

OVDE MOŽETE SLUŠATI SMART RADIO

(Srbijanka Stanković)

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here